Kurikulum temeljen na ishodima učenja te podučavanje i učenje u kojem je učenik u centru procesa podučavanja.

 

NASTAVNI PLAN I PROGRAM je temeljni školski dokument koji sadrži popis nastavnih predmeta po razredima, sa jasno definisanom sedmičnom satnicom. Dubina, obim i redoslijed nastavnih sadržaja definiše se kroz određivanje nastavnih cjelina, tema i nastavnih jedinica. 

Riječ kurikulum nastala je od lat. riječi curriculum, što znači takmičenje, trčanje, tok, slijed, put,... Kurikulum je karta za putovanje kroz obrazovanje, pokazuje kamo idemo i kako ćemo stići. 

Kurikulum je službeni dokument kojim se osmišljava cjelokupan proces organiziranog obrazovanja, učenja i nastave, a sadrži sljedeće elemente: opis, ciljeve, oblasnu strukturu, ishode, principe učenja i poučavanja i vrednovanje učeničkih postignuća. To je plan za akciju koji uključuje strategije za postizanje željenih, unaprijed formuliranih obrazovnih ciljeva, opis svih organiziranih aktivnosti učenja i opis svih iskustava učenja kojima je izložena osoba uključena u obrazovni proces. 

KURIKULUM je niz planiranih aktivnosti koje se temelje na definisanim ciljevima i sadržajima učenja, metodama, strategijama, te smjernicama ka njihovoj realizaciji. 

Kurikulum se može slikovito opisati kao tok odgoja i obrazovanja jedne osobe od trenutka kada kao dijete uđe u vrtić do trenutka kada kao već punoljetna osoba izađe iz srednje škole. 

KURIKULARNI PRISTUP je savremeni odgojno-obrazovni pristup koji je usmjeren na razvoj kompetencija kod učenika.

U čemu je razlika između NPP-a i kurikuluma? 

NPP sadrži oblasti ili nastavna područja, redoslijed podučavanja, odgojno-obrazovne ciljeve i zadatke, sedmični fond sati itd. NPPje fokusiran na sadržaje poučavanja, a ne na postignuća učenika. 

Kurikulum naglašava aktivnu ulogu samog učenika u procesu učenja i podučavanja; onaj koji uči sam konstruira svoje znanje što ga usvaja. Aktivna konstrukcija znanja vs. akumulacija znanja. Podučavanje usmjereno na oblikovanje iskustava osobe koja uči.

• Nastavnik organizira situacije u kojima se odvija učenje, a učenici su aktivno uključeni u različite aktivnosti. 
• Razvijaju se ključne vještine: samostalno rješavaju probleme prije nego što dobiju odgovore. 
• Učenje se organizira kao istraživanje; rade na projektima koji zahtijevaju duži rad. 
• Poželjan je rad u manjim grupama kako bi učili jedni od drugih. 
• Učenik se postavlja pred nejasnoće, izazove, dileme, nepodudarnosti, otvorena pitanja. 
• Potrebno je izbjegavati reprodukciju, a istaknuti vlastito istraživanje i promišljanje. 

Kurikulum je baziran na ishodima učenja i to je korak više u odnosu na NPP. Zanimljiviji je utoliko što se odnosi na sve dimenzije znanja: činjenično/deklarativno, konceptualno, proceduralno i metakognitivno. Nije baziran na jednoj dimenziji, pogotovo ne na činjeničnoj.  

Šta su ishodi učenja?

 Odgojno obrazovni ishodi ili učenička postignuća nisu iskazi koji eksplicitno nabrajaju ili opisuju odgojno-obrazovne sadržaje, tj. nastavne teme (kao što je npr. slučaj s nastavnim programima) niti govore šta učitelji ili nastavnici u nastavi trebaju raditi. Oni su usmjereni na učenike i njihove aktivnosti i zato se uvijek iskazuju aktivnim glagolima koji izražavaju učeničku aktivnost.

ISHODI UČENJA su jasni i nedvosmisleni iskazi očekivanja šta će učenici nakon učenja i podučavanja predmeta u određenoj obrazovnoj cjelini znati, koje će vještine i stavove razviti.

 INDIKATORI (POKAZATELJI) OSTVARENOSTI ISHODA UČENJA pokazuju i opisuju razvijenost vještine znanja i razumijevanja određene oblasti, odnosno komponente i kao takvi moraju biti mjerljivi.